Prinudna naplata – ne znači nužno višegodišnji sudski proces
Mnogi privrednici prinudnu naplatu nazivaju „utuženjem“, što automatski implicira da ih čeka višegodišnji sudski spor. U praksi to često nije slučaj.
Kada se postupak od početka vodi stručno i uz urednu dokumentaciju, prinudna naplata može teći veoma glatko i brzo.
U mnogim slučajevima dug se može naplatiti kroz izvršni postupak, bez dugogodišnjeg parničenja. Ali mnogo toga zavisi od toga šta imate od dokumentacije, na čemu se potraživanje zasniva i da li dužnik osporava dug.
Šta je prinudna naplata?
Prinudna naplata je način da poverilac, kada dužnik ne ispuni svoju obavezu dobrovoljno, naplati svoje potraživanje kroz zakonom predviđene mehanizme.
U poslovanju se najčešće radi o neplaćenim fakturama, neispunjenim ugovornim obavezama ili drugim potraživanjima. U zavisnosti od dokumentacije i pravnog osnova, moguće je pokrenuti izvršni postupak.
Ako poslujete sa novim kupcima ili partnerima, korisno je proveriti da li su u blokadi ili Registru dužnika u prinudnoj naplati NBS.
Više o registru NBS možete pogledati ovde.
Mnogi privrednici mešaju prinudnu naplatu i sudski spor, iako to nije isto.
Sudski spor služi da se utvrdi da li neko pravo ili potraživanje postoji, dok je cilj prinudne naplate da se već postojeće i dokazivo potraživanje naplati.
Upravo zbog toga se u određenim situacijama može doći do naplate bez suđenja.
Kako pokrenuti prinudnu naplatu?
Prvi korak je pregled dokumentacije.
To mogu biti ugovor, faktura, otpremnica, dokaz o izvršenoj usluzi, potvrda o prijemu robe, prepiska sa dužnikom i druga dokumentacija koja pokazuje da je obaveza nastala i da je dospela za plaćanje.
Na osnovu toga se procenjuje da li postoje uslovi za pokretanje izvršnog postupka i na osnovu koje isprave se postupak može voditi.
U praksi je upravo ovde korisno imati advokata. Pogrešan pravni osnov ili nepotpuna dokumentacija mogu nepotrebno zakomplikovati proces naplate. Umesto da se dug naplati kroz izvršni postupak u relativno kratkom roku, postupak može završiti na sudu i trajati znatno duže.
Da li prvo poslati opomenu?
U mnogim situacijama ima smisla prvo poslati ozbiljnu advokatsku opomenu pred pokretanje postupka. Dobro sastavljena opomena može dužniku jasno staviti do znanja da poverilac zna koja su mu prava, da je spreman da ih zaštiti i da iza njega stoji advokat.
Međutim, ako se dužnik na opomenu ne obazire, ona mora biti praćena konkretnim narednim koracima. U suprotnom gubi svoj efekat.
Šta je izvršni postupak i šta se dešava kada se pokrene?
Izvršni postupak je postupak u kojem se prinudnim putem ostvaruje potraživanje kada dužnik ne ispuni svoju obavezu dobrovoljno.
Osnovna pravila izvršnog postupka uređuje Zakon o izvršenju i obezbeđenju.
Ako su ispunjeni zakonski uslovi, postupak može dovesti do prinudne naplate potraživanja.
U ovoj fazi često se prvi put pominju javni izvršitelji, što kod mnogih privrednika izaziva nelagodu. Međutim, njihov posao nije da odlučuju ko je u pravu, već da sprovedu prinudnu naplatu u skladu sa zakonom i donetim odlukama.
Cilj nije da poverilac godinama vodi spor, već da se potraživanje naplati putem postupka koji zakon predviđa za takve situacije.
Pojednostavljeno rečeno, u sudskom postupku se utvrđuje ko je u pravu, a u izvršnom postupku se sprovodi naplata kada za to postoje zakonski uslovi.
Šta ako dužnik uloži prigovor?
Ako dužnik ospori potraživanje, situacija se može značajno promeniti.
U zavisnosti od vrste postupka i sadržine prigovora, predmet može zahtevati dalje sudsko postupanje. Zato nije dovoljno samo „pokrenuti izvršenje“ – važno je od početka pravilno postaviti predmet i imati dokumentaciju kojom se potraživanje može dokazati.
Zbog toga je pregled dokumentacije pre pokretanja postupka često važniji nego što se na prvi pogled čini.
Šta ako dužnik nema novca na računu?
Ni tada ne treba automatski zaključiti da je dug nenaplativ.
Ako na računu trenutno nema dovoljno novca, naplata može zavisiti od toga da li dužnik ima drugu imovinu iz koje se potraživanje može naplatiti i koja sredstva izvršenja dolaze u obzir.
Drugim rečima, činjenica da danas nema novca na računu ne znači automatski da dug nikada neće moći da bude naplaćen. Pitanje je da li dužnik poseduje drugu imovinu i koja sredstva prinudne naplate stoje na raspolaganju poveriocu.
Prinudna naplata i blokada računa
Kada se potraživanje naplaćuje sa računa dužnika, može doći do blokade računa i usmeravanja priliva na namirenje obaveze.
Za firmu koja duguje novac to može biti ozbiljan problem. Blokiran račun otežava redovno poslovanje, plaćanje dobavljača, zaposlenih i drugih obaveza. Zato je važno reagovati pre nego što problem sa jednim dugom preraste u problem sa celokupnim poslovanjem.
Detaljnije o tome pročitajte u tekstu „Račun u blokadi – nije dobro, ali nije kraj“.
Ako vaša firma duguje novac – šta vas čeka?
Prinudna naplata nije samo pitanje poverioca. Ako ste vi dužnik, važno je da znate šta se dešava pre nego što vaš račun bude blokiran.
Ako smatrate da dug nije osnovan, da je već plaćen, da iznos nije tačan ili da postoji neki drugi razlog zbog kojeg ne treba da bude naplaćen, potrebno je reagovati na vreme.
Ako dug jeste osnovan, a firma trenutno nema dovoljno novca, ni tada ignorisanje problema uglavnom nije dobro rešenje.
Što se ranije pregleda dokumentacija i utvrdi kakva je stvarna situacija, više je mogućnosti za dogovor sa poveriocem ili pronalaženje kompromisnog rešenja pre nego što dođe do prinudne naplate i blokade računa.
Upravo zato advokat nije potreban samo onome kome neko duguje novac. Potreban je i firmi koja je dobila opomenu, rešenje o izvršenju ili se suočava sa potraživanjem koje ne može odmah da izmiri.
Koliko traje i košta prinudna naplata?
Ne postoji jedinstven odgovor. Ako nema osporavanja i postoje sredstva ili druga imovina iz koje se dug može naplatiti, postupak može biti relativno brz. Ako dužnik ospori potraživanje ili nema dovoljno imovine, može trajati znatno duže. Troškovi zavise od iznosa duga, vrste postupka i preduzetih radnji, a u određenim okolnostima poverilac može zahtevati naknadu opravdanih troškova od dužnika.
Prinudna naplata treba da bude poslednji korak
Cilj poverioca je da naplati svoje potraživanje, a ne da šalje opomene, vodi sporove i angažuje izvršitelje.
Što se ranije dobije pravna procena, veća je mogućnost da se izabere pravi potez i izbegnu nepotrebni troškovi i komplikacije.
Imate neplaćenu fakturu ili problem sa naplatom potraživanja?
Svaki mesec čekanja može značiti dodatne troškove, slabiju naplativost i manje mogućnosti za dogovor.
U Justiciji možete poslati ugovor, fakturu ili drugu dokumentaciju i dobiti mišljenje advokata o tome koji je sledeći korak najefikasniji – opomena, pregovori, izvršni postupak ili neko drugo pravno rešenje.
Ne nagađajte šta treba da uradite. Saznajte šta je najbolje uraditi u vašoj konkretnoj situaciji.