Dugovi, sudski sporovi, kao i kreditna zaduženja se takođe nasleđuju u postupku koji se zove Ostavinska rasprava. Dakle, ne nasleđuje se samo imovina pokojnika već, po sili zakona, i dug kao zaostavština prelazi na naslednike u trenutku smrti pokojnika.
Dug veći od od vrednosti imovine koja se nasleđuje
Neretko se dešava da pokojnik koji se za života zadužio u banci za neku vrstu kredita, svoje dugovanje nije obezbedio otplatu kredita nekom polisom osiguranja koja može da pokrije i smrtni slučaj. U tom slučaju nastupa nasleđivanje duga po kreditu. Dakle, nasleđuju se ne samo imovinska prava već i obaveze, u konkretnom slučaju – dug po kreditu.
U velikom broju takvih slučajeva naslednici najčešće nisu upoznati u dovoljnoj meri s procedurom, kao ni sa pravima i obavezama koje kao naslednici imaju. Prihvatanje nasledstva automatski podrazumeva i prihvatanje dugovanja, ali samo do visine vrednosti nasleđene imovine. To znači da ukoliko kredit koji nije obezbeđen polisom, iznosi više od vrednosti ostavine, ili ostavina sem duga ne postoji – nasledstva se možete odreći!
Ukoliko ima više naslednika, oni solidarno odgovaraju za nasleđene dugove, svaki do visine vrednosti svog naslednog dela bez obzira na to da li je izvršena deoba nasledstva. Ako je deoba nasleđene imovine izvršena, dugovi među naslednicima dele se srazmerno njihovim naslednim delovima. (član. 44 – Zakona o nasleđivanju)
Stan na kredit obezbeđen hipotekom
U NBS ističu da kod nasleđivanja obaveza po osnovu kredita obezbeđenog hipotekom banka ima na raspolaganju sredstvo obezbeđenja – založno pravo na nepokretnosti. U slučaju da nakon smrti korisnika kredita naslednici ne otplaćuju uredno i u potpunosti dug po kreditu, banka je ovlašćena da naplatu potraživanja po kreditu ostvari prodajom založene nepokretnosti.
Narodna banka Srbije savetuje građane koji su naslednici nepokretnosti pod hipotekom da nastave sa izmirenjem redovnih obaveza po kreditu kako ne bi došli u situaciju da banka celokupno dugovanje proglasi dospelim i proda založenu nepokretnost.
Ukoliko dospelo dugovanje po kreditu ne bude izmireno, banka ima pravo da na dospeli dug obračuna zateznu kamatnu stopu, što naslednike kredita izlaže dodatnom trošku. Kako do toga ne bi došlo, naslednik ili naslednici imovine korisnika treba da kontaktiraju s bankom i potpišu ugovor o pristupanju dugu. Nakon preuzimanja obaveza po kreditu, korisnici mogu da izvrše prevremenu otplatu kredita ili da, uz dogovor s bankom, nastave s redovnim izmirenjem dospelih obaveza do predviđenog roka otplate.
Zato u slučaju smrti korisnika kredita, potrebno je što pre obavestiti banku o događaju kako bi se našao dogovor u vezi s daljom otplatom.